14. lipnja 1396. Zadar – prvo Sveučilište na tlu Hrvatske

Ono je poput svih obrazovnih institucija u Europi utemeljeno upravo u onoj koja je gotovo jedino poticala obrazovanje – dominikanskom samostanu.

Dok drugi europski narodi već odavno znaju kada i gdje im je utemeljeno prvo sveučilište, hrvatski narod je još uvijek u nedoumici glede utemeljenja svoga najstarijega sveučilišta. Najprije se smatralo da je prvo hrvatsko sveučilište osnovano 19. listopada 1874. u Zagrebu, zatim 6. studenoga 1662., odnosno 23. rujna 1669. također u Zagrebu. Potonji datum službeno je prihvaćen te se još i danas zastupa pred svjetskom javnošću.

Međutim, poslije se pojavila teza o riječkom sveučilištu (osnovanom 1633.) kao starijem od Zagrebačkoga, dok je Stjepan Krasić, nakon dugotrajnih arhivskih istraživanja, dokazao da je najstarije hrvatsko sveučilište utemeljeno zapravo u dominikanskom samostanu u Zadru 14. lipnja 1396! Do istoga zaključka je došao i Tomo Vereš, ali ne na temelju arhivskih istraživanja, nego pomnjivom analizom odgovarajućega dokumenta generala dominikanskoga reda Rajmunda iz Capue (1330–1399) koji je doista utemeljitelj najstarijega hrvatskoga sveučilišta.

Sredinom 15. stoljeća učilište je bilo zatvoreno zbog dolaska Turaka nadomak Zadru. Obnovljeno je krajem 15. stoljeća, a sredinom 16. stoljeća je poput srodnih studija u Parizu, Bologni i Salamanci i “Dominikansko opće učilište” u Zadru dobilo status europskog sveučilišta s pravom dodjele akademskih zvanja.

Krasićeva kapitalna knjiga „Generalno učilište dominikanskog reda u Zadru ili Universitas Jadertina 1396–1807“, Zadar, 1996, dala je veliki doprinos ovom donedavno kontroverznom pitanju prvog hrvatskog sveučilišta.

Na ponos gradu Zadru, Crkvi koja je brižno skrbila za obrazovanje i domovini Hrvatskoj!

15. kolovoza 1575. Bartol Kašić – “otac” hrvatskog jezika

Budući da su Slaveni postali značajan čimbenik u svjetskoj i crkvenoj politici, godine 1599. po želji isusovačkog generala reda Klaudija Acquavive rektori su proveli anketu: koji slavenski jezik uvesti u kolegije?

Odgovor je bio – hrvatski!

Isusovac Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), jedan od najznačajnijih djelatnika hrvatske kulture 17. stoljeća, prvi hrvatski jezikoslovac (Rječnik i Gramatika), velikan religijske kulture, misionar i papinski vizitator (1612.-1613. i 1618.-1619., plodan pjesnik i pisac, prevoditelj Biblije i Rituala Rimskog (Rim 1640.), vrstan teolog i jedan od prvih slavista, cenzor knjiga i hrvatski ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu.

Budući da su Slaveni postali značajan čimbenik u svjetskoj i crkvenoj politici, godine 1599. po želji isusovačkog generala reda Klaudija Acquavive rektori su proveli anketu: koji slavenski jezik uvesti u kolegije? Odgovor je bio – hrvatski!

Na temelju tog odgovora, otac general je, u dogovoru s papom Klementom VIII., potkraj 1599. u Rimskom kolegiju osnovao Akademiju hrvatskog jezika. Bartolu Kašiću naređeno je da odmah počne predavati hrvatski jer je on već sastavio prve hrvatske jezikoslovne priručnike: Konverzacijski priručnik (1595.) i Hrvatsko-talijanski rječnik (1599.). Otac general je odmah naredio Bartolu Kašiću da za potrebe Akademije hrvatskog jezika počne sastavljati i prvu Hrvatsku gramatiku. O tome piše Kašić u svojoj Autobiografiji.

Tako je, službeno i znanstveno, započelo prije četiri stoljeća hrvatsko jezikoslovlje!

Izvor: https://narod.hr/kultura/15-kolovoza-1575-bartol-kasic-otac-hrvatskog-jezika