Tri molitve na čast anđelu čuvaru sv. Alfonza Liguorija pomoći će vam da poboljšate svoj odnos s njime

Sveti naučitelj Crkve, Alfonz Marija de Liguori, ovako se molio svom anđelu čuvaru…

1. O moj sveti anđele čuvaru, koliko si puta morao svoje sveto lice odvratiti od mene zbog mojih grijeha. Molim te, oprosti mi i izmoli da mi i dragi Bog oprosti, a ja čvrsto odlučujem da neću dragog Boga ni tebe nikada više svojevoljno uvrijediti. Amen.

2. Hvala ti, sveti anđele čuvaru, na svim rasvjetljenjima, žao mi je što te nisam uvijek slušao. Rasvjetljuj me i nadalje, probudi moju savjest kad sagriješim i ne ostavi me u času smrti. Amen.

3. Zahvaljujem ti, moj nebeski zaštitniče, što si me toliko godina pratio. Često sam puta tebe zaboravio, a ti si uvijek na mene mislio. A tko zna, nije li mi smrt već pred vratima? Vodi me, moj anđele čuvaru, uskom stazom ovoga života i ne ostavi me dok ne dođem u nebesku domovinu.

Advent

Visom leteć – pjesma


1. Padaj s neba, roso sveta, padaj s rajske visine! Vapijahu starog svijeta duše čiste pravedne. Otvori se, zemljo mila, da iz plodnog tvoga krila u taj sretan, blažen čas svemu svijetu nikne spas.

2. Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj čas kad će izić Sunce drago, svanut svemu svijetu spas. Svani, dane, i noć skrati, sini sunce, i povrati Bogu čast na visini, svijetu mir na nizini.

3. Svjetlo Božje, daru lijepi siđi s Božjeg krila dol’, Um prosvijetli, volju krijepi, liječi duše tešku bol. Jači u nas vjeru svetu, koju Isus donije svijetu, Svaki da to djeluje, što u srcu vjeruje.

4. Sve na svijetu, Bože blagi, dare ti prikazuje, Primi i taj dar predragi koji puk tvoj žrtvuje: Pod prilikom kruha, vina krv i tijelo tvoga Sina, Neizmjerne cijene dar, stavlja tebi na oltar.

5. Složi glas svoj, dušo moja, sa nebeskim četama, Pjevajte mu, usta moja, koji je nad zvijezdama! Sve što bješe i sve što je, sve je puno slave tvoje, Sve te diči i slavi, Oče vječne Ljubavi!


 

Viktor Emil Frankl (1905.-1997.)

Frankl

Sveučilišni profesor dr. sc. Viktor Emil Frankl neurolog, psihijatar, utemeljitelj logoterapije i egzistencijalne analize, rođen je 26. ožujka 1905. godine u Beču, kao drugo od troje djece. Umro je 02. rujna 1997. također u Beču.

Život Viktora Frankla bio je bogat i višeslojan. Uz profesionalnu karijeru, kao vrstan neurolog i psihijatar, bio je izniman učitelj i znanstvenik. Njegov je pisani rad izvanredan. Osim što se razvijao u znanstvenika svjetske klase i stručnosti, uvijek je nadgrađivao svoju osobnu, egzistencijalnu i ljudsku stranu. Čak i u starosti težio je mladenačkim ciljevima i ostvarivao ih.

Frankl je bio profesor neurologije i psihijatrije na Sveučilištu u Beču. Godine 1930. postigao je doktorat s područja medicine, a 1949. i iz filozofije. Bio je gostujući profesor na nekoliko američkih sveučilišta (Harvard, Dallas i Pittsburgh). Sveučilište u Kaliforniji ustanovilo je katedru za logoterapiju, čiji je osnivač bio i Viktor Frankl. U stručnim krugovima, Logoterapija i egzistencijalna analiza poznata je kao Treća bečka škola psihoterapije. Prvom se naziva psihoanaliza Sigmunda Freuda, a drugom škola individualne psihologije Alfreda Adlera. Frankl je bio njihov odličan poznavatelj, a s osnivačima je imao i osobni kontakt.

Viktor Frankl predavao je na 209 sveučilišta na pet kontinenata, nagrađen je s 29 počasnih doktorata (tridesetog se doktorata odrekao i posvetio ga je svojoj supruzi), a 1995. godine postao je počasni građanin grada Beča. Od 1940. do 1942. godine Frankl je vodio Odjel za neurologiju bolnice u Rothschildu, a od 1946. do 1970. godine bio je predstojnik Neurološke klinike u Beču. U slobodno je vrijeme planinario, a u poodmaklim je godinama imao satove letenja u SAD-u i položio za pilota zrakoplova.

Frankl je autor brojnih zapaženih stručnih knjiga. Napisao je 32 knjige, a njegovi su radovi prevedeni na 32 jezika i prodani u milijunima primjeraka. Samo jedno od njegovih djela, knjiga Čovjekovo traganje za smislom (u izvorniku: Man’s Search for Meaning), prodano je u više od deset milijuna primjeraka.

Životni put i rad Viktora Frankla u temelju je obilježen osobnim iskustvom patnje, preživljavanjem strahota Drugog svjetskog rata u nacističkim koncentracijskim logorima. Nakon oslobođenja težio je samo 38 kilograma. U nacističkom režimu izgubio je prvu suprugu, brata, roditelje i većinu prijatelja. Nakon povratka u Beč našao se pred potpunim ništavilom. No, umjesto očaja, probudila se u njemu silna volja za životom, neodoljiva potreba da patnje koje je doživio, pretvori u iskustvo smisla. Bolno iskustvo besmisla bilo je prekretnica života mladog i perspektivnog liječnika i potvrdilo mu je, jednom i zauvijek, da je osnovni pokretač ljudskog života njegova potraga za smislom. Frankl je gradio logoterapiju na dubinama svojih spoznaja koje nisu bile samo teoretske, nego rezultat njegovih životnih iskustava: kroz pakao pronaći put do svjetla, do smisla.

U knjizi Liječnik i duša napisao je sljedeće riječi: ”Odgovornost čovjeka je nešto strašno, ali u isto vrijeme nešto divno. Zastrašujuće je to da sam u svakom trenutku odgovoran za svoga bližnjega, da je svaka odluka – od najmanje do najveće – odluka zauvijek, i da u svakom trenutku iskoristim ili potrošim tu priliku. Svaki trenutak donosi tisuće mogućnosti, ali mogu izabrati samo jednu – sve ostale zauvijek osuđujem na propast. Međutim, to je ujedno i divna spoznaja – da je moja budućnost i budućnost stvari i ljudi oko mene – u svakom trenutku ovisna o mojoj odluci. To što spoznam u tom trenutku i to što dozovem u život, to postaje stvarnost zaštićena od prolaznosti i propadanja.”

Život i djelo Viktora Frankla izazov je svakom od nas: gdje je u mojem životu skriveno sjeme smisla?

 

Hrvatski sveci i blaženici (vjeronaučna olimpijada – 2018./2019)

SVJEDOCI RADOSNE VIJESTI U HRVATSKOM NARODU


Sveci i blaženici u kalendaru (preko cijelog zaslona)

Pomoć je na žarulji!


Sveci i blaženici u Hrvata – parovi


Sveci i blaženici u Hrvata – povezivanje pojmova


Sveci i blaženici u Hrvata (slobodni odgovori)


Postupak proglašenja svetim



Križaljke:

Otkrij hrvatske svece i blaženike

Poveži hrvatske svece i blaženike s mjestima




Ivan Merz (web stranica)



Alojzije Stepinac- (video)

Blaženi Alojzije Stepinac – web stranica


Blažena Marija  Propetog Isusa  Petković (web stranica)


Sveci i blaženici Crkve u Hrvata (zagrebačka nadbiskupija): 

KANONIZIRANI SVECI IZ HRVATSKOG NARODA:

1. Nikola Tavelić
2. Marko Križevčanin
3. Leopold Bogdan Mandić

BEATIFICIRANI BLAŽENICI IZ HRVATSKOG NARODA

  1. Augustin Kažotić – liječnik duše i tijela
  2. Gracija iz Mula – časni brat i euharistijski svetac
  3. Ozana Kotorska – učiteljica mistike
  4. Alojzije Stepinac – najsvjetliji lik Crkve u Hrvata
  5. Marija Propetog Isusa Petković – utemeljiteljica Družbe Kćeri Milosrđa
  6. Ivan Merz – apostol hrvatske mladeži
  7. Drinske mučenice – čuvarice zavjeta (5 redovnica Družbu Kćeri Božje ljubavi)
  8. Miroslav Bulešić – zaštitnik sakramenta potvrde
  9. Serafn Glasnović Kodić i
  10. Anton Muzić – čuvari ljudskog dostojanstva
  11. Jakov Zadranin – zvan Ilirik (Hrvat)
  12. Julijan iz Bala – tješitelj ucviljenih

 

SLUGE I SLUŽBENICE BOŽJE U CRKVI U HRVATA
1.1. Franjo Kuharić – moralni autoritet hrvatskog naroda
1.2. Josip Stadler – svjetiljka koja gori i svijetli
1.3. Ante Antić – čudotvorni tješitelj
1.4. Ante Gabrić – siromah među siromasima
1.5. Klara Žižić – učiteljica vjere i majka siromaha
1.6. Petar Barbarić – apostol Srca Isusova
1.7. Egidije Bulešić – anđeo mladenačke čistoće

OSOBE KOJE SU DALE PEČAT DUHOVNOSTI HRVATSKOM NARODU
2.1. Kraljica Jelena – majka i zaštitnica siročadi i udovica
2.2. Marko Marulić – otac hrvatske književnosti i duhovni kateheta

OSOBE NA GLASU SVETOSTI U HRVATSKOM NARODU
3.1. Oton iz Pule
3.2. Katarina Kosača Kotromanić
3.3. Blaženici iz Zaljeva svetaca


Sveti Marko Križevčanin – trpio je za jedinstvo Crkve i nije se bojao ljudskog suda


14. lipnja 1396. Zadar – prvo Sveučilište na tlu Hrvatske

Ono je poput svih obrazovnih institucija u Europi utemeljeno upravo u onoj koja je gotovo jedino poticala obrazovanje – dominikanskom samostanu.

Dok drugi europski narodi već odavno znaju kada i gdje im je utemeljeno prvo sveučilište, hrvatski narod je još uvijek u nedoumici glede utemeljenja svoga najstarijega sveučilišta. Najprije se smatralo da je prvo hrvatsko sveučilište osnovano 19. listopada 1874. u Zagrebu, zatim 6. studenoga 1662., odnosno 23. rujna 1669. također u Zagrebu. Potonji datum službeno je prihvaćen te se još i danas zastupa pred svjetskom javnošću.

Međutim, poslije se pojavila teza o riječkom sveučilištu (osnovanom 1633.) kao starijem od Zagrebačkoga, dok je Stjepan Krasić, nakon dugotrajnih arhivskih istraživanja, dokazao da je najstarije hrvatsko sveučilište utemeljeno zapravo u dominikanskom samostanu u Zadru 14. lipnja 1396! Do istoga zaključka je došao i Tomo Vereš, ali ne na temelju arhivskih istraživanja, nego pomnjivom analizom odgovarajućega dokumenta generala dominikanskoga reda Rajmunda iz Capue (1330–1399) koji je doista utemeljitelj najstarijega hrvatskoga sveučilišta.

Sredinom 15. stoljeća učilište je bilo zatvoreno zbog dolaska Turaka nadomak Zadru. Obnovljeno je krajem 15. stoljeća, a sredinom 16. stoljeća je poput srodnih studija u Parizu, Bologni i Salamanci i “Dominikansko opće učilište” u Zadru dobilo status europskog sveučilišta s pravom dodjele akademskih zvanja.

Krasićeva kapitalna knjiga „Generalno učilište dominikanskog reda u Zadru ili Universitas Jadertina 1396–1807“, Zadar, 1996, dala je veliki doprinos ovom donedavno kontroverznom pitanju prvog hrvatskog sveučilišta.

Na ponos gradu Zadru, Crkvi koja je brižno skrbila za obrazovanje i domovini Hrvatskoj!

15. kolovoza 1575. Bartol Kašić – “otac” hrvatskog jezika

Budući da su Slaveni postali značajan čimbenik u svjetskoj i crkvenoj politici, godine 1599. po želji isusovačkog generala reda Klaudija Acquavive rektori su proveli anketu: koji slavenski jezik uvesti u kolegije?

Odgovor je bio – hrvatski!

Isusovac Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), jedan od najznačajnijih djelatnika hrvatske kulture 17. stoljeća, prvi hrvatski jezikoslovac (Rječnik i Gramatika), velikan religijske kulture, misionar i papinski vizitator (1612.-1613. i 1618.-1619., plodan pjesnik i pisac, prevoditelj Biblije i Rituala Rimskog (Rim 1640.), vrstan teolog i jedan od prvih slavista, cenzor knjiga i hrvatski ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu.

Budući da su Slaveni postali značajan čimbenik u svjetskoj i crkvenoj politici, godine 1599. po želji isusovačkog generala reda Klaudija Acquavive rektori su proveli anketu: koji slavenski jezik uvesti u kolegije? Odgovor je bio – hrvatski!

Na temelju tog odgovora, otac general je, u dogovoru s papom Klementom VIII., potkraj 1599. u Rimskom kolegiju osnovao Akademiju hrvatskog jezika. Bartolu Kašiću naređeno je da odmah počne predavati hrvatski jer je on već sastavio prve hrvatske jezikoslovne priručnike: Konverzacijski priručnik (1595.) i Hrvatsko-talijanski rječnik (1599.). Otac general je odmah naredio Bartolu Kašiću da za potrebe Akademije hrvatskog jezika počne sastavljati i prvu Hrvatsku gramatiku. O tome piše Kašić u svojoj Autobiografiji.

Tako je, službeno i znanstveno, započelo prije četiri stoljeća hrvatsko jezikoslovlje!

Izvor: https://narod.hr/kultura/15-kolovoza-1575-bartol-kasic-otac-hrvatskog-jezika